Tportal.hr – Gledali su ih kao čudakinje, a danas Dalmaciju pretvaraju u vinsku Kaliforniju

Wine Business.com – Zinfandel Is Coming Home: Registration Now Open for I Am Tribidrag Conference
siječanj 29, 2017
Taste of Croatia.org – Hello, I’m Tribidrag (Crljenak, Zinfandel, Primitivo…)
siječanj 29, 2017

 

‘Zinfadel se vraća kući! Malo dugo mu je trebalo, ali sad je na sigurnom putu’, kaže Davorka Krnić-Trick, koja uz Fani Prodan i Ivu Drganc upire sve snage i veliko znanje u projekt kojem je cilj afirmacija naše najstarije sorte vinove loze – tribidraga. Priča je to o autentičnoj vinskoj sorti i nije to samo stvar enološkog kurioziteta. Ona je nova vrijednost u gospodarskom i turističkom smislu

 

Kad sam na Faceu prošle zime ugledao fotografiju Fani Prodansnimljenu s dvije prijateljice na polupustom trajektu put Brača naslovljenu ‘Operacija tribidrag’, malo sam im zavidio na vijađu, ali ni na kraj pameti nije mi bilo da nije riječ o klasično selfie-šepurenju, nego o dokumentu, prvom svjedočenju u nas rijetko viđene društveno-gospodarsko-turističke akcije.

Ni naziv tribidrag nije mi puno govorio, a baš te moje reakcije, kako mi je nedavno ukazala Fani, tipične su za prosječna građanina Hrvatske – kad ima nešto jedinstveno i vrijedno pred nosom – uglavnom ne vidi.

‘Da sam ti rekla zinfandel ili primitivo, odmah bi trznuo. Za tribidrag ne znaš! A to je najstariji naziv te sorte vinove loze, za koju je prije umalo 15 godina utvrđeno da je autohtona hrvatska, dalmatinska i kao takva pramajka i zinfandela i primitiva, danas najpopularnijih svjetskih sorti vina’, kaže Fani, a ja se donekle pokušavam izvući dobacujući joj: ‘A što nisi rekla da je crljenak? Za njega znam.’

Crljenak kaštelanski, naime, drugo je ime iste sorte koja je na svom čudesnom putu učinila krug od Dalmacije preko Italije i Amerike da bi se vratila kući.

‘Zinfadel se vraća kući! Malo dugo mu je trebalo, ali sad je na sigurnom putu’, kaže Davorka Krnić-Trick, uz Fani Prodan i Ivu Drganc idejna začetnica poticanja i slavljenja vinskoga povratnika, što je u najkraćem opis djelovanje Udruge Tribidrag, koju su početkom ove godine osnovale.

‘Zainteresirala nas je priča o povijesti pronalaska korijena sorte. O tome postoji hrpa članaka, diskusija, svađa i na kraju je snimljen film ‘Dossier Zinfandel’ koji su Amerikanci otkupili. Jednostavno nam se učinilo da mi, kao izvor dobre vinske vijesti i domovina slavne sorte, nedovoljno radimo na njenom promicanju. Kalifornija je središte vinskoga turizma, a Dalmacija od tribigrada i drugih autentičnih sorti nije iskoristila ni mali dio potencijala. Kad smo te zime počele hodočastiti po dalmatinskim vinogradima, gledali su nas kao čudakinje’, kaže Iva Drganc.

Čudakinje s poprilično znanja, umijeća, entuzijazma i iskustva: Iva je imala svoju vinoteku, Davorka je radila u nekoliko vinarija, a Fani su, kad ne radi u jednoj banci, vinske priče zabava u slobodno vrijeme.

Poslije Brača su se zaustavile pod Biokovom, nadomak Makarske.

‘Iako svi ime Zlatana Plenkovića vezuju za Hvar, upravo je Biokovo mjesto u kojem je učinio jedan od prvih koraka u povratku gotovo izumrlog tribidraga. Plenković voli reći da je ‘prvi u Hrvatskoj, dok još nitko nije ni znao što je to crljenak/tribidrag, posadio deset hektara te sorte. Našao je tri stare loze, napravio plemke i riskirao. Ali zašto ispod Biokova? Znao je na temelju vlastitog iskustva da tribidrag nije za južne padine Hvara, jer prerano rodi i pregori, ali kod Makarske, pod planinom, malo je drukčija klima i daje odlične rezultate. I sorta daje mjesec dana ranije od plavca malog’, pokazuje mi Fani članak o Plenkoviću, dodajući kako obnovi i sadnji loza prethodi dug i predan rad domaćih i stranih enologa.

Amerikanci su zinfandel smatrali svojom sortom i htjeli je kao takvu zaštititi 2001. godine. Slučaj je htio da je baš te godine, DNA metodom, dokazano da je Zinfandel zapravo autohtona hrvatska sorta crljenak kaštelanski. Nakon dugogodišnjeg istraživanja podrijetla najpopularnije američke sorte zinfandel, Carole Meredith s Američkog sveučilišta u Davisu potvrdila je da je talijanski Primitivo genetički istovjetan Zinfandelu te da je hrvatski plavac mali genetički sličan zinfandelu.

U isto vrijeme i stručnjaci s Agronomskog fakulteta u Zagrebu Edi Maletić i Ivan Pejić (danas članovi Udruge Tribidrag), pokušavali su DNK metodom dokazati i zaštititi autohtonost plavca malog. Krajem 2001. godine, nakon obilaska starih dalmatinskih vinograda i prikupljenih više od 150 različitih uzoraka listova loze, američko-hrvatski tim znanstvenika pronalazi identičan genetski profil – Crljenak kaštelanski. Točno punih četrdeset godina nakon što je američki vinar hrvatskog podrijetla Mike Grgich u dolini Napa ugledao lozu koja mu se učinila vrlo poznatom.

‘Misterij je riješen: zinfandelovi korijeni nađeni su u pojedinačnim trsovima u Kaštelima i Omišu tek nakon duge i detaljne potrage’, kaže Davorka Krnić-Trick ističući ulogu Jancis Robinson za usvajanje naziva tribidrag. Novinarka koja slovi kao svjetski vinski autoritet,  u svojoj knjizi ‘Wine Grapes’, (koautorski napisana s Julijom Harding i švicarskim genetičarom Joseom Vouillamozom) crljenku / tribidragu je posvetila čak pet stranica.

‘Logika Jancis Robinson u odlučivanju da ime tribidrag bude nositelj sorte je u ‘pravu prvenstva’, prema kojemu pobjeđuje ime koje je – najstarije! Dok se, primjerice, prva objava imena ‘primitivo’ veže uz 1799. godinu, a zinfandela uz 1837. godinu, spomen tribidraga seže još u 15. stoljeće. Ime tribidrag nosi i priču o karakteru loze, dolazi iz grčkog jezika i znači – rano dozrijevanje. I talijanski naziv za tu sortu došao je iz latinskog jezika (primativus) i znači isto – rano dozrijevanje. Etimološko porijeklo naziva zinfandel nikada nije otkriveno i smatra se misterijem’, poziva se Fani na Vinske priče Željka Garmaza i ističe kako se od prvih znanstvenih otkrića i promocije u ‘vinskim biblijama’,  tribidrag ponovno širi u domovini i sada već zauzima značajne površine.

Vinarija Rizman na vrhu Komarne, najnovijeg hrvatskog vinogorja smještenog između Kleka, Rabe i Slivna, promovirala je svoj tribidrag, iz berbe 2013. godine i dobila izvrsne ocjene. Na Braču je Jako Andabak uzeo u zakup podrum od Poljoprivredne zadruge Bol i obnovio stare vinograde.

‘Sorta jest ista, ali karakter vina nije. Naš tribigrad nije slatkast kao kalifornijski zinfandel, nema ni mekoću kao talijanski primitivo. Istinski tribidrag je čistog dalmatinskog karaktera, intenzivnog okusa’, pojašnjava mi Iva Drganc.

Priča o autentičnoj vinskoj sorti nije, međutim, samo stvar enološkog kurioziteta, ona je nova vrijednost u gospodarskom i turističkom smislu.

‘Zinfandel ima u SAD-u kultni status i nisu ga Amerikanci bez razloga htjeli zaštiti. Tamo je to treća najrasprostranjenija vinska sorta koju proizvodi više od 250 vinara i buteljira u više od 4800 različitih etiketa. Tribidrag se uzgaja po cijelome svijetu, ali samo je jedno ishodište. Pitanje je koristimo li to na pravi način’, kaže Fani.

Zato su cure iz Udruge Tribidrag odlučile Hrvatsku posebno markirati na vinskoj karti svijeta. Od 27. i 28. travnja 2017. u Splitu (gradu kojemu gravitiraju kolijevke tribigrada Kaštela i Omiš) organiziraju međunarodnu konferenciju ‘Ja sam Tribidrag’. Riječ je o projektu koji u sebi ime velike potencijale i čiji učinak tek treba uslijediti nakon održavanja skupa, na kojem će sudjelovati 150 znalaca i zaljubljenika te sorte.

‘Cilj nam je u svijet poslati priču o tome kako je tribidrag iz Dalmacije otišao na put i udomaćio se u mnogim vinskim regijama svijeta. U Splitu će se prvi put predstaviti dvadeset različitih vina s različitih terroira, ali svi su djeca – tribidraga. Nadalje, iza tih poruka stajat će najveći autoriteti iz tog područja: Edi Maletić i Goran Zdunić za Hrvatsku, David Gates i Joel Peterson za Ameriku, Lisa Gilbee za Italiju te José Vouillamoz za ostatak svijeta. Za uvod u cijelu priču zaduženi su Carole Meredith i Ivan Pejić, genetičari koji su DNK analizom dokazali istovjetnost sorti. Posebna je gošća konferencije Jancis Robinson, najcjenjenija vinska kritičarka i novinarka u svijetu’, govori Fani, naglašavajući kako će to biti prigoda da se preko tribidraga ukaže na Hrvatsku kao boutique vinoteku raritetnih sorti i limitiranih serija.

‘Hrvatska ima još 130 autohtonih sorti koje se polako oživljavaju i vraćaju u čaše, što je čini posebnom turističkom i enogastronomskom destinacijom u svijetu. Ne razviti taj potencijal isto je kao pred sobom imati Jadran i ne znati što biste s njim’, zaključuju Davorka, Iva i Fani.

U to ime – živio nam tribidrag, tata i mama dobrih vina.


Prenijeto s tportal.hr